Eksponencijalni Pokretni Prosjek (EPP)

Market Analyze.

Osim prostog i opterećenog pomičnog prosjeka, EPP ili eksponencijalni pomični prosjek je među ključnim faktorima koji utječu na trgovanje na foreks i ostalim tržištima. Kako je pomični prosjek generalno gledano u najširoj uporabi prilikom tehničke analize, važno je razmotriti različite tipove i njihov značaj, i odatle i ova tema o kojoj je riječ.

Što je EPP?

Pa, poput prostog okretnog prosjeka, EPP se računa uz pomoć zbroja krajnjih cijena tijekom određenih perioda koji se potom podijeli brojem tih istih razdoblja. Uzrok ove sličnosti je u naslovu “pomični prosjek”, a ovako se on računa. Međutim, ovdje dolazi do izražaja “eksponencijalni” dio. Za razliku od PPP-a, EPP se fokusira na novije rezultate, umjesto da ih tretira jednako. U osnovi, to znači da su zadnji periodi bitniji od prvih (ili bilo kojih drugih), jer oni pokazuju pravac trenda i vode ga. Važnost podataka opada kako stare, to je proces koji se odvija eksponencijalno, pa otud i ime eksponencijalni pomični prosjek.

Zašto je bitan?

Prije no što su razvijeni moderni računala, PPP je bio norma kad us se analizirale stvari poput trendova na financijskim tržištima. Bili su laki i izravni, aki su imali mane. EPP je, između ostalog, bio jedan od načina da se te mane isprave. Pošto je svrha bila da se predvidi budućnost a ne da se prošlost statistički obradi, ima smisla da skoriji rezultati imaju veći značaj od ostalih. Stoga, EPP ulazi u igru. On može predvidjeti budućnost izvjesnije od PPP-a.

Kako radi?

Ono što izdvaja EPP je matematička formula po kojoj se računa. Bez zalaženja u komplicirane detalje, dovoljno je reći da se svakoj vrijednosti dodjeljuje indeks težine u vidu postotka: najnoviji unos dobije, recimo, 18%, onaj prije njega 15%, i tako dalje a da onaj najstariji dobije, recimo, 3%. Postoci nikad ne dostignu 100% jer se tok podataka smatra beskonačnim. Međutim, dodjeljivanjem ovih procenata odgovarajućim unosima, dobit ćemo rezultat koji se razlikuje od onog PPP-a, koji ih sve tretira jednako.

Zaključak

Iako nema objektivnog načina da se utvrdi koji prosjek je učinkovitiji, ili bolji (“bolji” je i kao takav subjektivni termin), ovo pitanje se obično svede na ljude koji vole jednostavnost i one koji smatraju da su nove i složene stvari superiornije na duže staze . Kompromis bi nalagao uporabu sva tri prosjeka: na kraju krajeva, ako svi oni navode na isti zaključak, sigurno je pouzdanije nego bilo koji od njih pojedinačno. Ali opetm sve od vas ovisi.