Home Fibonačijev niz

Fibonačijev niz

by admin

Primena matematičkih principa na finansijska tržita može delovati apstraktno, ali nikako ne i beskorisno: na kraju krajeva, mnogi trgovci se oslanjaju na Fibonačijev niz prilikom planiranja strategija za trgovanje. Fibonači i foreks su daleko komplementarniji nego što deluje na prvi pogled. Međutim, povezivanje istih se pokazalo kao isuviše težak zadatak za mnoge trgovce. To je trenutak kada tekstovi poput ovog priskaču u pomoć.

Fibonačijev niz – Kompletan Pregled i Analiza

Za one koji ne znaju, Fibonačijev niz je nazvan po svom tvorcu i italijanskom matematičaru Leonardu Fibonačiju. On je bio genije za aritmetiku, a niz koji nosi njegovo ime je specifičan po tome što je treći broj u nizu zapravo zbir prvog i drugog, četvrti zbir drugog i trećeg, peti zbir trećeg i četvrtog i tako dalje. Aritmetički gledano, Fibonačijev niz ide ovako: 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89… Ali kakve to sad veze ima sa foreksom i finansijskim tržištima uopšte?

Fibonačijev niz

Pa, uz pomoć Fibonačijeve metode trgovci određuju kada da izvrše neku transakciju, pod idealnim uslovima (za njih) ili na kom nivou da kažu dosta i povuku se pre nego što im gubici postanu katastrofalni. Pošto u modernom poslovanju nema mesta emocijama, a i instinkt gubi na značaju, sve više trgovaca se okreće nauci kao objektivnoj alternativi kristalnim kuglama i sličnom predviđanju. Statistički gledano, trgovci koji se oslanjaju na nauku prolaze bolje od onih koji trguju na svoju ruku.

Za razliku od njih, ovi prvi znaju gde da očekuju nivoe otpora i podrške, i to uz malu pomoć grafikona i nečega što se zove Fibonačijev niz. Nivoi otpora i podrške su prikazani na grafikonima pomoću horizontalnih linija u izvesnim oblastima. U principu, tu bi trend trebalo da prestane ili da se preokrene. Biće reči i o izračunavanju Fibonačijevih nivoa, mada se to čini isuvišnim, jer većina modernih platformi, naročito onih specijalizovanih za foreks trgovinu, već ima ugrađenu “Fibonači niz” opciju, što samo govori o tome koliko je ova metoda zapravo rasprostranjena. Dakle, ukoliko se sve ovo čini složenim i teškim, ne očajavajte, jer većinu kalkulacija danas ionako obavljaju računari.

Kada se primeni na foreks tržišta, ova metoda može da posluži kao objektivan indikator, bar po pitanju trendova. Trgovac koji zna kada da kupuje, kao i kada i po kojoj ceni da proda će uvek proći bolje od onog koji sve radi “na sluh”. Naravno, ako se iskombinuje sa drugim pouzdanim metodama, učinak će biti još bolji.

Cilj primene Fibonačijevog niza na foreks i na finansijska tržišta uopšte je potraga za takozvanim “zlatnim odnosom”, a taj magični broj iznosi 61,8%. Ostali brojevi, mada ne manje važni, su 23.6%, 38.2%, 50%, i naravno 100% – svaki od njih ima svoje značenje i funkciju. Na grafikonima, njih predstavljaju horizontalne linije o kojima je bilo reči. Fibonačijev niz je oličenje ovih brojeva, kao i principa koji predstavljaju, pa ćemo zato da se ukratko pozabavimo svakim od njih, osim 0, 50 i 100% čije je značenje više nego očigledno.

Na primer, 23,6% je odnos između bilo kog broja u Fibonačijevom nizu i broja koji je lociran tri mesta desno od njega (od broja 3 pa naviše). Ako uzmemo brojeve 8 i 34 na primer, shvatićemo da je 23,6% od 34 upravo 8. 23,6 % od 55 je 13 i tako dalje. S druge strane, 38.2% je odnos između bilo kog broja u Fibonačijevom nizu i broja koji je 2 mesta udaljen od njega. Tako je 38,2% od 89 jednako 34, 38,2% od 34 je 13 itd. Međutim, “zlatni odnos” je odnos između susednih brojeva u Fibonačijevom nizu i iznosi 61,8%. To je odnos između 5 i 8, 8 i 13, 13 i 21 itd.

To predviđanje odnosa između konsekutivnih i naizgled nepovezanih brojeva u nizu je od neprocenjivog značaja kad su finansijska tržišta u pitanju, uprkos pomalo dubioznom učinku u prošlosti. Naime, nema garancije da će se teorija poklopiti sa stvarnim životom. Ako se i poklopi, to će pre biti zato što svi koriste ovu metodu i ponašaju se u skladu s njom nego što je ona naročito efikasna u predviđenju budućnosti. Na kraju krajeva, u ovom trenutku ne postoji ništa preciznije, a trgovcima je svejedno da li Fibonačijev niz i njegova primena predviđaju budućnost ili je diktiraju – sve dok daje rezultate.

Ako Fibonačijev niz i aplikacije bazirane na njemu predvide da će se nivo podrške i/ili otpora aktivirati na nekom nivou, svi ili skoro svi koji to vide će prestati da trguju ili intenzivirati svoj nivo trgovanja. Realna cena se tada bliži tim imaginarnim nivoima i automatski ispunjava predviđanje koje im je dato. Ako dovoljno ljudi počne da trguje nekim valutnim parom (Fibonačijev niz ili ne), vrednost će se automatski promeniti u pravcu koji je i predviđen. To je možda i najveći paradoks u vezi s tim.

Ipak, tu je i druga strana medalje. Ništa nikada nije 100% sigurno, pa tako nije ni pomenuta metoda. Da postoji idealna metoda koja je 100% efikasna, ljudi bi znali za nju i svi bi je koristili. Ako i postoji, još uvek nije otkrivena, a neko mora i da posluje u međuvremenu. Sviđalo se to nekom ili ne, Fibonačijev niz je i dalje među najefikasnijim metodama predviđenja trendova na finansijskim tržištima. Jednostavno, odnos između oscilacija na tržištu će se nekad poklopiti sa predviđanjima, a nekad neće.

Sve zavisi od toga koliko trgovaca će biti mobilisano i da li će njihov broj i zajednički napor biti dovoljan da utiče na tržište u dovoljnoj meri – a to je, nažalost, malo teže matematički predvideti. Čak i u najboljem slučaju, Fibonačijev niz i slični indikatori ne mogu da budu bolji od trgovca koji ih koristi. Ako su podaci subjektivni, rezultat će biti nepouzdan, a tu se već ništa ne može učiniti. A sve i da podaci nisu subjektivni, metoda može i da podbaci sama od sebe, tako da se isplati imati plan B u rezervi, za svaki slučaj.

Za kraj, evo 4 najučestalije greške koje se dešavaju kada je Fibonačijev niz u pitanju.

Leave a Comment